Već više od 500 godina uče nas da treba prati ruke. Kako to još nismo naučili, u korona pandemiji oblijepili su cijeli svijet plakatima sa kojih je zijevao savjet o pranju ruku. Jer, da, važno je prati ruke; i noge; i zube; i još što-šta. To se zove tjelesna higijena. Mentalna higijena još nije došla na red. However, na svakih osam, jedan od nas živi sa nekom psihičkom bolesti (ne mislim na muža ili ženu koji vas dovode do ludila :-). Svakodnevno se ubijamo sami ili nas neko drugi ubija. To se događa u vlastitom domu, na ulici, poslu, školi, bilo gdje… Onda za to krivimo sustav (koji smo, baj d vej, birali i čiji smo dio.) Usprkos svemu, ustrajni smo ne pričati o mentalnoj higijeni. Jer, “šta će reći svijet”!? Pa, ajde da probamo ovako :
Mentalna higijena je skup navika koje pomažu očuvanju i poboljšanju mentalnog zdravlja. Slično kao što brinemo o fizičkoj higijeni kako bismo spriječili bolesti i ostali zdravi, mentalna higijena uključuje aktivnosti koje doprinose emocionalnoj stabilnosti, smanjenju stresa, i jačanju psihološke otpornosti.
Zašto je mentalna higijena važna?
Danas mnogi doživljavaju povećane razine stresa, anksioznosti i depresije, zbog ubrzanog načina života, stalnog pritiska, tehnologije (koju ne znamo koristiti s mjerom i u prave svrhe) i društvenih očekivanja (biti lijep, bogat i uspješan, a da za to nisi ni prstom mrdnuo; doduše za plastične operacije nađe se sponzor… pa malo istrpiš). Mentalna higijena pomaže u očuvanju ravnoteže između obaveza i mentalnog mira, te nas štiti od sagorijevanja (tzv. “burnout syndrome”) i emocionalne iscrpljenosti.
Znakovi loše mentalne higijene:
Loša ili nepostojeća mentalna higijena dovodi do osjećaja iscrpljenosti, česte iritacije, smanjenja motivacije i produktivnosti, pa čak i do težih mentalnih stanja poput depresije ili anksioznosti. Ako se osjećate preopterećeno, emotivno prazno ili imate poteškoća u svakodnevnom funkcioniranju, to su signali da trebate posvetiti više pažnje svom mentalnom zdravlju. Loša mentalna higijena je osnova ne samo vašeg mentalnog disbalansa nego i ludnice oko vas, koju zovemo “zajednica u kojoj živimo”. Za razliku od loše tjelesne higijene, loša mentalna higijena se ne primjeti “just like that”. To je kao da krenete na bal, u nadi da ćete nekoga upoznati i konačno se usrećiti, pa ste odjeveni u skupocjenu haljinu ili Gucci odijelo… a donji veš niste promijenili 3 mjeseca. Na prvu loptu to nitko ne primijeti, zadivljen vašim outfitom. No, kajat će se gorko koji na vas padne.
Osnovne prakse mentalne higijene:
1. Upravljanje stresom:
Razvijanje tehnika za smanjenje stresa, kao što su meditacija, duboko disanje, joga ili redovita tjelovježba, može značajno doprinijeti očuvanju mentalnog zdravlja.
Ako vam se ne da ulagati novac u plaćanje osobnog trenera, probajte naučiti tehniku korištenja zdravog razuma. Razum je samo vaš, baš kao i jezik u ustima. Pročitajte neku knjigu ponekad i podvucite rečenice koje vam se dopadaju, a koje biste željeli koristiti u svakodnevnom razgovoru. Tako ćete (naravno, ovisno o knjigama koje čitate, glazbi koju slušate i ljudima s kojima se družite) bildati vaše govorne sposobnost, a vaš razum će, s vremenom, naučiti da za velika otkrića i dobre stvari u svakodnevnici, nisu potrebne bjelosvjetske filozofije i znanja. To ne znači da trebate ostati neobrazovani, ali džaba vam svo znanje ovog svijeta ako ste se pozdravili sa zdravim razumom. Primjera za ovo imate napretek, samo pogledajte TV-dnevnik.
2. Razvijanje zdravih međuljudskih odnosa:
Kvalitetni odnosi s prijateljima, obitelji i kolegama pružaju emocionalnu podršku i osjećaj povezanosti, što jača našu otpornost na stres.
Ne gnjavite prijatelje svojim problemima. Izgubit ćete ih, a problema se nećete riješiti. S njima dijelite dragosti i radosti. Probleme ostavite onima koji su za to obrazovani i plaćeni (psiholozi, psihijatri). Od panjkanja do plakanja samo je korak. Ne govorite loše o ljudima. Oni zbog vašeg ogovaranja neće postati bolji, a vi ćete sebi pokvariti raspoloženje.
3. Postavljanje granica:
Učenje kako reći “ne” i postavljanje jasnih granica pomaže u očuvanju osobnog prostora i mentalne energije. Počnite trenirati ovu praksu već na sljedećim izborima.
Kad vam žena kaže da izbacite smeće a zatim odete u dućan, recite odlučno: Ne , nećeš ti meni više naređivat`. Dosta te je bilo! Prvo ću u dućan, a onda izbacit` smeće!! 🙂
4. Samorefleksija i introspekcija:
Redovito promišljanje o vlastitim emocijama, reakcijama i mislima može pomoći u razumijevanju vlastitih potreba i problema, te omogućiti bolju prilagodbu životnim izazovima.
Zašto uporno glasate za nekoga, a onda se žalite kako vam je život crni bluz? Što čitate (ako uopće čitate u vremenu “ne-čitača, promatrača i lajkača”), slušate i zašto? Potrudite se da sami sebi budete ugodan, iskren i pametan sugovornik.
5. Dobar san:
Kvalitetan i redovan san esencijalan je za mentalno zdravlje. Nedostatak sna povezan je s povećanim rizikom za mentalne poremećaje poput anksioznosti i depresije.
Ne spavajte/sanjajte budni, jer će vam buđenje iz takvog sna biti nezaboravna trauma, naročito ako vam se snovi ne ostvare. Jer, snovi su dobri dok god se samo sanjaju. Ako poneki san i ostvarite, požurite si naći neki novi.
6. Aktivno rješavanje problema:
Sposobnost konstruktivnog rješavanja problema i suočavanja s izazovima smanjuje stres i osnažuje osjećaj samopouzdanja i kontrole nad vlastitim životom.
Ne zabijajte glavu u pijesak i budite svjesni da vam je, u tom slučaju, dupe “na izvol`te”. Biće vam žao, ali biće kasno… kao već toliko puta prije.