U Novu godinu najčešće ulazimo sa starim problemima jer ovi ne znaju kad je dosta niti kada im ističe rok trajnosti. No, Nova godina donosi priliku za svježe početke i promišljanje o tome kako možemo unaprijediti vlastiti život, riješiti stare probleme i smanjiti rizik od stvaranja novih. Među mnogim rezolucijama koje donosimo, često zaboravljamo jednu od najvažnijih – brigu o mentalnoj higijeni. Mentalna higijena jednako je važna kao i fizičko zdravlje, a usvajanje nekoliko jednostavnih navika može značajno unaprijediti naše mentalno blagostanje.
Postavite granice ili Pametnom je i jedna dovoljna, prvi put
Jedan od ključnih koraka ka očuvanju mentalne higijene je učenje kako reći „ne“ kada se osjećamo preopterećeno. Postavljanje granica prema poslu, obitelji ili prijateljima pomaže nam da sačuvamo energiju za ono što nam je zaista važno. No, to je lakše reći nego uraditi. Zato je mudro “trenirati strogoću” i postavljanje granica, za početak u odnosu prema ljudima koji nam u životu nisu mnogo važni. S vremenom ćemo naučiti koje riječi treba izbjegavati a koji način nam nabolje odgovara i stvara najmanje nesuglasica sa okolinom.
Evo i par primjera:
– Kada vas poznanik ili prijatelj uporno gnjavi jednim te istim problemom (a to je tipično vezano za emocionalnu vezu ili novčane poteškoće) probajte reći: “Znam da ti je važno da pričamo, ali sada mi treba malo vremena za sebe.”
– Na poslu ste izloženi stresu i povećanim zahtjevima. Umjesto da se uhvatite one prastare: “ Ti mene nikad ne možeš tako malo platiti koliko ja mogu malo raditi”, probajte ovako: “Osećam se iscrpljeno kada se od mene traži da radim prekovremeno.”
Vežbajte odbijanje na ljubazan, ali odlučan način: “Nažalost, ne mogu prihvatiti taj zadatak.” Ne morate uvek obrazlagati svoje razloge. Jednostavno “ne” je dovoljno ako je preko puta vas pametan.
Zahvalnost se trenira
Zahvalnost je moćan alat za mentalnu higijenu. Svakog dana zapišite tri stvari na kojima ste zahvalni. Ova jednostavna praksa može promijeniti način na koji gledate na život i povećati osjećaj zadovoljstva. Postavite sebi cilj da svakog dana pronađete nešto novo na čemu ste zahvalni, pa čak i u izazovnim situacijama. Tako ćete vježbati mozak da aktivno traži pozitivno i uočava prilike za zahvalnost. Činjenica da ste jutros iz kreveta ustali bez i trunke boli znači da ili još niste ostarili ili imate sebi zahvaliti na održavanju forme ili i jedno i drugo. Dakle, dvije zahvalnosti jednim udarcem. To je rijetkost, baš kao i dobar vic u kome se smijete dvijema stvarima istovremeno. Ako znate takav, slobodno mi ga proslijedite.
Mindfulness – Ili jesi ili tko zna gdje si
Mindfulness ili svjesna prisutnost pomaže nam da se usredotočimo na sadašnji trenutak. Na primjer, pokušajte tehnike poput meditacije usmjerene na disanje, vođenih vizualizacija ili vođenja dnevnika zahvalnosti. Ove prakse ne zahtijevaju puno vremena, a mogu znatno unaprijediti mentalnu higijenu. Duboko disanje, meditacija ili jednostavno obraćanje pažnje na ono što radimo u datom trenutku može smanjiti stres i unaprijediti mentalnu higijenu.
Odmor veliki ili mali ili kad kako
Odmor je ključan za očuvanje mentalnog i fizičkog zdravlja. Bez obzira na to radi li se o vikendu bez obaveza, šetnji u prirodi, opuštajućoj meditaciji ili hobiju koji vas ispunjava, važno je redovito izdvajati vrijeme za aktivnosti koje nas opuštaju i obnavljaju energiju. U današnjem užurbanom ritmu života, često zaboravljamo koliko je odmor važan. Planirajte ga s jednakom pažnjom kao i druge obaveze. Dovoljno sna, vreme za sebe i kvalitetno provedeni trenuci s voljenima mogu značajno poboljšati vašu koncentraciju, produktivnost i opšti osjećaj blagostanja.
Zapamtite, odmor nije luksuz – to je potreba. Nekima, doduše, odmor pređe u naviku i postane profesija pa zaborave da je rad stvorio čovjeka.
Socijalizacija – nitko nije otok… ali jeste poluotok
Ljudi su društvena bića, a kvalitetni odnosi predstavljaju temelj mentalne higijene. Redovito druženje i razgovori s porodicom i prijateljima mogu pomoći u smanjenju stresa, jačanju osećaja pripadnosti i poboljšanju opšteg blagostanja. Njegujte odnose s ljudima do kojih vam je stalo – provedite zajedničko vreme, budite prisutni i pokažite da vam je stalo. Ne stidite se pokazati zainteresiranost. Svatko voli reći nešto o sebi. Dajte i drugima priliku da nešto kažu. Svaki put kada rečenicu počnete sa “Ja …”, ugrizite se za jezik, izbrojite do tri i razmislite zanima li nekoga to što želite reći, naročito ako vas nije pitao. Razmislite je li vama ugodno slušati o tuđim problemima. Jednako tako drugima (ni)je ugodno slušati o vašima. Ali ako trenirate empatiju, znatiželju i pokažete interes za tuđu muku, postoji i nada da će vam se to dobrim vratiti.
Takođe, ne ustručavajte se proširiti svoj društveni krug. Upoznajte nove ljude, pridružite se zajednicama koje dijele vaše interese ili potražite podršku u grupama koje nude razumevanje i pomoć u teškim trenucima. Otvorenost prema novim odnosima i iskustvima može vam doneti novu energiju, perspektivu i podršku koja obogaćuje vaš život. No, ne zaboravite da relacija vrijedna pažnje podrazumijeva dvosmjernu ulicu. Pokazivanje interesa, empatije i razumijevanja nije samo vaša potreba.
Ako izgubite fejs niste izgubili i obraz ili Pametnom je i jedna dovoljna, drugi put
Pretjerano korištenje društvenih mreža može negativno utjecati na mentalnu higijenu, jer može povećati osjećaj anksioznosti, letargije i smanjiti kvalitetu sna. Istraživanja pokazuju da prekomjerno vrijeme provedeno na društvenim mrežama često dovodi do osjećaja usamljenosti i nezadovoljstva vlastitim životom. Gledajući tuđe objave stječemo utisak da je samo naš život šupalj i bez smisla. Ne dozvolite da vam se svakodnevnica svodi na zbrajanje lajkova. Naročito ne od ljudi s kojima u životu niste ni kavu popili. Postavite ograničenja korištenju socijalnih mreža i usmjerite vrijeme prema aktivnostima koje vas ispunjavaju. Ako je surfanje po mrežama jedino što vas zanima, onda je vrijeme da se obratite za stručnu pomoć. Vlada Australije će uvesti zakon, prvi takvog tipa u svijetu, kojim se djeci mlađoj od 16 godina zabranjuje pristup društvenim mrežama. Ovakva odluka nije dovedena nabrzaka niti bez razloga.
Učite i rastite do posljednjeg milimetra
Osjećaj postignuća i učenja novih vještina doprinosi mentalnoj higijeni. Na primjer, upisivanje tečaja, učenje stranog jezika ili savladavanje praktičnih vještina poput kuhanja mogu povećati osjećaj svrhe i zadovoljstva. Upustite se u nešto novo – naučite jezik, pohađajte tečaj ili pročitajte knjigu koja vas može inspirirati da pročitate još jednu i još jednu… Možda ćete s vremenom naći inspiraciju za pisanje kratkih priča, poezije ili romana. Ne zaboravite, svačiji život je zanimljiv ako prepoznate trenutke koji u sebi nose potencijal za nezaboravak. A nezaboravak nije nužno samo ono što vas je traumatiziralo. Naprotiv, sve ono što je od vas napravilo, ili moglo napraviti, boljeg vas je nezaboravak. Eto, naučili ste i jednu novu riječ.
Suma sumarum, briga o mentalnoj higijeni ne mora biti komplicirana, ali zahtijeva svjesnu posvećenost. U novoj godini, neka vam prioritet bude njegovanje vlastitog mentalnog zdravlja. Na taj način ne samo da ćete postati bolji ljudi za sebe, već i za one oko vas.
Sretna Nova godina i neka vam 2025. donese mir, radost i mentalnu higijenu! Ruke smo, nadam se, do sada već naučili prati.
