Pred kraj četverogodišnje opsade Sarajeva, sa željom da se pomogne obnova civilnog društva, te tako održi kozmopolitski duh Grada, 1995. godine Obala Art Centar pokreće Sarajevo Film Festival (SFF).
Dvije decenije kasnije, SFF je izrastao u međunarodni filmski festival sa posebnim fokusom na regiju Jugoistočne Evrope (Albanija, Armenija, Austrija, Azerbejdžan, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Kipar, Grčka, Gruzija, Mađarska, Kosovo*, Makedonija, Malta, Moldavija, Crna Gora, Rumunjska, Srbija, Slovenija, Turska, Ukrajina) zahvaljujući kojem filmovi, talenti i budući projekti iz regije dospijevaju u centar pažnje međunarodne filmske javnosti.
Na otvorenju jubilarnog 30. SFF-a govorio je direktor Jovan Marjanović: “Ova jubilarna godina obilježava tri decenije naše posvećenosti prikazivanju najkvalitetnijih filmova vama našoj publici, dok ujedno služimo kao ključna platforma za razvoj regionalne kinematografije. Svijet oko nas nažalost nije bolji, nije onakav kakav smo zamišljali da može biti kada je Festival nastajao, međutim naše iskustvo u proteklih 30 godina pokazuje da refleksija na najteža vremena kroz dijalog i umjetnost nije samo važna, već i neophodna ako želimo da mir prevlada“, izjavio je, dodavši da je misija Festivala od samih početaka bila i ostala gledajući u prošlost graditi mostove i stvarati bolju budućnost.
Na 30. SFF-u, koji se održavao do 23.8.2024., bilo je prikazano 247 filmova i serija iz 70 zemalja u 20 festivalskih programa. U konkurenciji za nagrade Srce Sarajeva 53 su filma.
Prvo ovogodišnje Počasno Srce Sarajeva uručeno je palestinskom redatelju Eliji Suleimanu u znak priznanja za njegov izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti.
Inače, ovaj, jubilarni 30. SFF otvoren je novim filmom oskarovca i dvostrukog dobitnika berlinskog Srebrnog medvjeda Danisa Tanovića „Nakon ljeta“.
To je komična drama o mladoj ženi koja dolazi na udaljeni otok kako bi riješila pitanje porodičnog nasljedstva.
Mlada Zagrepčanka, vanbračna kćerka bogatog otočanina, dolazi na otok gdje započinje aferu s oženjenim britanskim piscem u krizi srednjih godina. Njihova morska avantura postaje zabranjena ljubav, potraga za identitetom, isprepletena s porodičnim vrijednostima, tragikomičnom obnovom kuće i stadom krava koje su konzumirale opojne tvari.
Uloge u filmu ostvarili su Anja Matković, Uliks Fehmiu, Goran Navojec, Mario Knezović, Marija Škaričić, Mirela Brekalo, Snježana Sinovčić, Luka Juričić, Boris Ler, Ivana Roščić, Jadranka Matković…
Na pressici dan kasnije, dakle u subotu, sudjelovali su Danis Tanović, Anja Matković, Uliks Fehmiu i Goran Navojec. Čuli smo ponešto o praktičnim problemima u toku snimanja, općenito o procesu pravljenja filma od zamisli do realizacije ali i izazovima koji mogu imati posljedice po mentalno zdravlje filmskih radnika. Vašem dopisniku svakako je bilo važno napomenuti potrebu o promociji mentalne higijene u svako vrijeme i na svakom mjestu pa i na filmskim festivalima kakav je SFF. Već 50 godina nas uče da treba prati ruke, a o mentalnoj higijeni još nismo čuli ni uvodne napomene. Goran Navojec je govorio o zahtjevnom poslu glumca da se uživi u svaku novu ulogu te o procesu izlaska iz uloge, jednom kada snimanje završi. Tu je vidio mogućnost suradnje filmskih radnika sa stručnjacima za mentalnu higijenu, psihijatrima i psiholozima.
“Ja sam glumio u „Nemogućoj misiji“, i u takvim produkcijama nema problema o kojima mi govorimo ovde. U opisu našeg radnog mjesta jeste da budemo neko drugi -a tu drugu ličnost stvaramo zajedno sa scenaristom i redateljem. Kad se kaže akcija – to što ste uradili ostat će u vječnosti. Film je vrlo egzekutivan. Kad zadnja klapa padne, ostaje zauvijek. Nama, glumcima bi se moglo pomoći kako se kasnije mogli pročistiti od uloga, naravno ne svih. Filmovi ne treba da daju rešenja, ali mogu da postavljaju puno pitanja, i da otvaraju diskusije u društvu. A živimo u društvima gdje je dobrodošlo da se progovori i o mentalnom i zdravlju”.
Inače, film “Nakon leta” je nastao uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra, Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, Fondacije za kinematografiju Sarajevo, Rumunjskog filmskog centra, Filmskog centra Srbije, Slovenskog filmskog centra i Potprograma MEDIA Programa Kreativne Europe za razvoj projekta te u koprodukciji sa BH Telecomom. Kroz međunarodnu suradnju, film je ostao vjeran misiji SFF-a o gradnji mostova.